Utorak, 18 Veljača 2014 09:13

Aubert de Villaine - Kako radimo najbolja vina na svijetu

Autor :  Akademija Magazin

Šef Akademijina Vinskog instituta Klaudio Jurčić u Burgundiji je razgovarao sa suvlasnikom Domaine de la Romanee-Conti, vinarije čiji ugled i cijene vina nadmašuju Latour i Petrus zajedno.


AKADEMIJA: Prije dvije godine Decanter vas je proglasio Čovjekom godine. Najprije ste odbili tu vrijednu nagradu, da bi vas potom jedva nagovorili da je prihvatite. Zašto?
Moja se prva reakcija, kada sam bio odlučio odbiti Decanterovu nagradu, svela na sljedeće: smatram se čuvarom, kustosom nekih od najvećih vina na svijetu. Ta bi vina trebla dobivati nagrade, a ne
ja! No, na kraju sam primio Decanterovo priznanje, jer su me prijatelji, vinari iz drugih regija, koji su prije mene dobili tu istu nagradu, ohrabrili da se predomislim. Osim toga, budući da sam prvi vinar iz Burgundije proglašen Decanterovim Čovjekom godine, riječ je i o priznanju za Burgundiju, i za Domaine de la Romanee Conti.

AKADEMIJA: Pročitao sam da ste jednom napisali kako su svećenici koji su izmislili burgundske vinograde i zasadili loze na ovom dragocjenom tlu, vaša trajna inspiracija. Kako tumačite to nadahnuće?
Riječ je o ljudima koji su otkrili potencijal i jedinstvenost ovih prostora, gdje mi danas proizvodima vino. Bili su to redovnici, benediktinci i cisterciti. Oni su pronašli i razvili metode uzgoja vinograda i proizvodnje vina, najbolje prilagođene burgundskom tlu. Mislim da bi redovnici
zavijek trebali inspirirati sve burgundske vinare.

AKADEMIJA: Zašto ste se odlučili na organski uzgoj grožđa? Je li takav uzgoj bitno utjecao na kvalitetu DRC-ovih vina? 
Posvetili smo se organskom uzgoju vrlo rano, još 1986., jer smo shvatili da kemijski pesticidi, koji su se masovno korisitli od pedesetih godina, kako bi zaštitili grožđe od raznih bolesti, zapravo pogoršavaju problem koji su trebali riješiti. Pojavio se rizik da dođe do promjena u flori i fauni, da se samo tlo izmijeni, što bi nam moglo početi predstavljati golemi hendikep, budući da mi znamo da veličanstvenost naših vina leži u terroiru. Pesticidi su, dakle, prijetili da promijene tlo, pa tako i naš jedinstveni terroir. Organskim se uzgojem taj rizik izbjegava. Osobno vjerujem da su biodinamičke metode superiorne kada lozama treba pomoći da se obrane od raznih boelesti i napasnika. One nam, također, omogućuju da djelujemo u skladu s našom prirodnom okolinom. Ipak, vrlo je teško govoriti o promjeni kvalitete u našim vinima. Čini mi se da smo dobili tek poneku finesu u određivanju zrelosti grožđa.

AKADEMIJA: Je li točno da je climat (pojedini vinogradarski položaj) ključ za razumijevanje Burgundije? Važnost climata često se osporava: tvrdi se da je taj pojam prekompleksan za modernog potrošača, pa ga on ne može razumjeti.
Moram vam se suprotstaviti. Dakle, koncept terroira postoji gotovo svugdje u svijetu.Međutim, koncpet climata postoji jedino u Burgundiji, kako bi se izrazio karakter određenog mjesta, gdje raste samo jedna sorta grožđa. Takav koncept, koji se nije promijenio 2000 godina, stvorio je specifičnu kulturu koja obilježava Burgundiju: ta se kultura manifestira kroz kamene zidove u vinogradima, kroz vinogradarske kuće, kroz crkve, kao i kroz spomeničke zgrade poput Hotel Dieu u Beauneu, ili Palais des Etats u Dijonu. Climat nije samo ime jednog specifičnog vinograda. Climat je kultura, i kao takav koncept climata uistinu je ključ za razumijevanje Burgundije. Nitko ne može dovoditi u pitanje povijesnu realnost climata kao što su Romanee - Conti, La Tache ili Chambertin.

AKADEMIJA: Je li pojedini climat statičan ili se njegova obilježja s vremenom mijenjaju?
Climati su nastajali kroz povijest, da bi se naposljetku petrificirali kroza zakonsko
pravilo o apelaciji s kontroliranim podrijetlom. Climati se, sami po sebi, ne mijenjaju. Ali ih ljudi mogu privremeno modificirati uporabom kemijskih pesticida, ili trajno, ako odluče promijeniti sastav tla. Zakoni o apelaciji s kontroliranim podrijetlom namijenjeni su obrani integriteta climata. Najvažniji je cilj našeg sadašnjeg napora da uđemo na UNESCO-ovu listu svjetske baštine da još više pojačamo zaštitu climata.

AKADEMIJA: Je li se stil burgundskih vina značajno promijenio unatrag dva desetljeća?
Mislim da su burgundska vina bitno napredovala. Svjedočim razvoju burgundskih vina još od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada sam počeo raditi u DRC-u. Današnja kvaliteta naših vina upravo je impresivna. Kao što su impresivni napori što ih burgundijski vinari poduzimaju kako bi što pažljvije uzgajali lozu i proizvodili vino (mislim na biodinamičke metode, na kontrolu prinosa, selekciju uroda i tome slično). Mislim da ćete se složiti kako rastuća popularost burgundijskih vina govori o tome da se naš trud prepoznaje u cijelom svijetu.

AKADEMIJA: Koji vam je DRC-ov vinograd najdraži?
Na to pitanje ne mogu odgovoriti. Bilo bi to kao da kažem da jedno dijete volim više od drugog, što je načelno potpuno pogrešno. Mogu jedino reći da sam ponosan na napredak našeg Romanee-St. Vivanta. Učinili smo mnogo da bismo poboljšali taj vinograd i njegova vina.

AKADEMIJA: Pinot noir danas se uzgaja u mnogim zemljama: koje regije imaju najveći potencijal da uspiju s tim sasvim posebnim grožđem?
I na to mi je pitanje vrlo teško odgovoriti. Imate pravo: Pinot noir danas se uzgaja u mnogim vinskim regijama. Ipak, mislim da ni jedna od tih regija nije postigla jedinstvenu povezanost grožđa i terroira kakva postoji u Burgundiji. Pinot noir rođen je u Burgundiji, i uvijek će biti neusporedivi model za
one vinske regije u svijetu gdje vinari žele da njihova vina izražavaju mjesto gdje su nastala.